Na godišnjem okupljanju članova Društva agrarnih novinara Hrvatske jučer 12.6.2025. na zagorskom dijelu Medvednice, u Krapinsko-zagorskoj županiji, održana je radionica „Upravljanje šumama i deforestacija“ u sklopu aktivnosti Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike u 2025. godini.
Uvodno je na radionici okupljene pozdravio predsjednik DANH-a, Vedran Stapić i ukratko predstavio aktivnosti Društva, od kojih je najznačajnija organizacija Svjetskog kongresa agrarnih novinara čiji će domaćin po prvi put biti Hrvatska, a koji će se održati od 16. - 20. rujna 2026. u Osijeku.
Dr. sc. Dario Ivić, stručnjak za zaštitu bilja iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu HAPIH predstavio je kampanju Europske agencije za sigurnost hrane EFSA #PlantHealth4Life odnosno Zdravlje biljaka za život, a koju u Hrvatskoj provodi HAPIH. Dr. Ivić je naglasio da je danas u globaliziranom svijetu s otvorenim granicama i uz klimu koja se mijenja, problem invazivnih štetnika i bolesti koji kroz globalnu trgovinu dopiru do svih krajeva svijeta, izraženiji više nego ikada. Broj bioloških invazija stranih vrsta neumoljivo raste, zajedno s gospodarskim štetama koje takve vrste čine, a jedan od primjera je i širenje hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata), strane, invazivne vrste koja se velikom brzinom proširila u Hrvatskoj. Tog sitnog kukca građani vjerojatno ne bi primijetili da nije ušao u njihov životni prostor. Ubodi hrastove mrežaste stjenice mogu biti neugodni, ali su za ljude potpuno bezopasni. Međutim, nisu bezopasni za vrstu kojom se stjenica hrani – za hrast.
Hrast lužnjak jedna je od naših najvrjednijih šumskih vrsta. Glavni je oslonac domaće drvne industrije, ima važnu ulogu u šumskim ekosustavima i cijenjen je u hortikulturi. Hrastova mrežasta stjenica hrani se sisanjem sokova iz listova. Kod jakih napada i velikog broj stjenica, lišće hrasta brzo gubi zelenu boju i svoju glavnu funkciju. To se lako uočava na hrastovima pred kraj ljeta. Stabla su žutog, blijedog lišća već u kolovozu i ističu se među drugim, još zelenim vrstama drveća. Iako se štetnost hrastove mrežaste stjenice u Europi još uvijek istražuje, očigledno je da rani gubitak zelene mase ne može napadnutom stablu donijeti ništa dobro. Šumari su naročito zabrinuti zbog mogućeg smanjenja prirasta, što bi moglo značiti veliki gubitak vrijedne drvne mase.
O privatnim šumama u Hrvatskoj govorio je mr. sc. Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika - HSUPŠ, koji je naglasio da šume u Hrvatskoj čine 49 % kopnene površine i značajan su prirodni resurs za gospodarski, socijalni i ekološki razvoj, ali i demografski opstanak ruralnih područja. Bogović je iznio i procjenu da u šumama imamo 2.8 milijardi stabala, znači svaki građanin Republike Hrvatske „ima“ oko 770 stabala, dok se ukupna drva zaliha šuma procijenjuje je na 550 milijuna kubnih metara.
Na primjeru dijela šume kojim upravlja Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Zagreb, okupljenim agrarnim novinarima objasnio kako se u Hrvatskoj upravlja i gospodari šumama, pri čemu, prema trenutnom Zakonu o šumama, gotovo da nema razlike između državnih i privatnih šuma, pa se tako vlasnici privatnih šuma nazivaju privatnim šumoposjednicima. Da su šume ogromno prirodno bogatstvo koje se uz dobro upravljanje može obnavljati pokazuje i činjenica da je u Hrvatskoj godišnji prirast 11 milijuna metara kubnih, a moguća godišnja sječa, (etat), 8,4 milijuna kubnih metara. Znači, svaki stanovnik Republike Hrvatske „ima“ na raspolaganju oko 2 metra kubnih drva. Kako bi se učinkovito, održivo i pravedno koristio taj potencijal, neophodne su nove politike korištenja i upravljanja šumskim bogatstvom koje će povezivati znanje i praksu i donositi više koristi vlasnicima šuma i svim građanima Hrvatske.
Nakon obilaska šume, dr. sc. Dragan Solić, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje u HAPIH-u, objasnio je koje novosti hrvatskim proizvođačima donosi deforestacija. Krčenje šume ili deforestacija je uklanjanje šume, kako bi se šuma i šumsko zemljište prenamijenili u druge svrhe, ponajviše u poljoprivredno zemljište, stoga novom uredbom o deforestaciji Europska komisija želi propisati strože standarde o uvozu određenih poljoprivrednih proizvoda u EU iz država koje krče šume radi povećanja poljoprivredne proizvodnje. Solić je istaknuo da će se odredba o deforestaciji u Hrvatskoj odnositi na proizvodnju soje, goveda i drva, te kroz primjere objasnio postupke koje će hrvatski proizvođači trebati evidentirati ako žele izvoziti navedene proizvode, ali je ujedno izrazio nadu da će nove odredbe pogodovati hrvatskim proizvođačima, jer bi mogle povećati cijenu uvoznih proizvoda iz država koje provode deforestaciju, a time će domaća proizvodnja postati konkurentnija.
Na kraju radionice održan je i kviz u kojem su sudionici pokazali da su uspješno usvojili predstavljene podatke i informacije o upravljanju šumama i deforestaciji.
